ZAŠTO JE IBRAHIMOVIĆ KUPIO CRKVU? Zaštićeni spomenik kulture platio je 4,7 miliona eura, pa srušio!

Zlatan Ibrahimović svoje talente ne troši samo na nogomet.

Tako je Zlatan kupio ruševnu evangelističku crkvu u Stockholmu za 4,7 miliona eura 2013. godine kako bi na njenu mjestu izgradio luksuzne stanove na kojima su radovi počeli ove sedmice, prenose agencije.


Riječ je bila o ruševnoj četverokatnici površine od oko hiljadu četvornih metara, zaštićenom spomeniku kulture sagrađenom 1898. godine. Zgrada se inače godinama nije koristila kao crkva.

Zlatan se inače već dokazao kao uspješni građevinski privatnik jer je po Amereci (New York, Miami) već imao sličnih ulaganja koja su mu se debelo isplatila.

Kad tome dodate njegovu godišnju plaću od 16 miliona eura koje prima od katarskih šeika (plus sponzorstva), mora se priznati da čovjek zna 'okrenuti lovu'.

Read More

VAŽNO UPOZORENJE: Kada pročitate ovo o Caffetinu, više NIKADA vam neće pasti na um da ga koristite…

Agencija za lijekove i medicinska sredstva u Bosni i Hercegovini (AML) prošle sedmice je donijela rješenje o odbijanju zahtjeva za oglašavanje i rješenje o stavljanju van snage saglasnosti za oglašavanje lijeka Caffetin (paracetamol, propifenazon, kofein, kodein) tableta široj javnosti.

U obavještenju koje se nalazi na web stranici ove Agencije navodi se da je riječ o lijeku koji sadrži kodein, koji je opojna droga i, u skladu sa zakonom, zabranjeno ga je oglašavati široj javnosti.

- Za kodein su prošle godine objavljene nove bezbjedonosne informacije od strane Evropske agencije za lijekove (EMA), koje je prenijela i usvojila ALMBIH, a koje se odnose na ograničenje u primjeni gotovih lijekova koji u svom sastavu imaju kodein kao aktivnu supstancu, zbog postojanja brzih metabolizera kodeina kod djece, ali i kod određenog broja ljudi svih starosnih skupina, koji  posljedično znatno brže pretvaraju kodein u morfin i čiji visoki nivoi u krvi mogu dovesti do ozbiljnih neželjenih dejstava, navodi se u saopćenju AML-a.

Read More

ARAPI U TRNOVU ZA SVOJ GRAD OTVARAJU 10.000 RADNIH MJESTA: Evo kakvi im radnici trebaju…

Dvadeset godina nakon rata, BiH ima problema s pokretanjem ekonomije. Nestabilna politička situacija i glomazna biroktatija glavne su prepreke za strane investicije, ali jedan projekt bi to mogao promijeniti… Osim toga, mogao bi se pojaviti posao za 10.000 lokalaca – u oblasti građevine, uslužnih djelatnosti, informatičkih tehnologija…


“Ovo će biti turistički grad sa više od 2.000 vila, nekoliko apartmanskih hotela i 160 stambenih jedinica. Tu će biti i najveći trgovački centar u ovom dijelu Evrope – Zayd Shopping Mall, sa prodavnicama i drugim sadržajima koji će se prostirati na milion kvadratnih metara, kao i bolnica – Ozone Hospital”, kaže za DW Ismail Ahmed, izvršni direktor kompanije Buroj Property Development čije sjedište je u Dubaiju. Neki elementi njegovog rodnog Dubaija trebaju biti preslikani u Buroj Ozone gradu, poput spektakularnih fontana.

Prema preliminarnim podacima, vrijednost projekta procijenjena je na više od četiri milijarde eura. Povećanje interesa arapskih investitora za Bosnu i Hercegovinu i velike sume novca koje žele uložiti izazvali su medijske spekulacije da se Arapi šire Bosnom zbog većinski muslimanskog stanovništva i da grade džamije širom zemlje.

Ahmed tvrdi da projekt nema nikakve veze s religijom ili nacionalnošću, nego samo sa biznisom. “Ovo je međunarodni projekt i otvoren je za sve. Naša ciljna grupa su arapski turisti, ali i oni evropski, afrički kao i iz drugih zemalja”.

On naglašava da su svi dobrodošli, jer “kada vodiš biznis ili investiciju, ne vodiš računa o nacionalnosti, nego o biznisu. Tako da ovo neće biti samo za Arape, nego za sve”.
Buroj1Jedno od najskupljih i definitivno najveće turističko naselje u jugoistočnoj Evropi treba biti izgrađeno otprilike 15 kilometara od Međunarodnog aerodroma Sarajevo na skoro 1,3 miliona kvadratnih metara u podnožju Treskavice, Bjelašnice i Igmana.

Zanimljivo je da Buroj Ozone treba biti izgrađen u gradu podijeljenom imaginarnom granicom između dva bh. entiteta – Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Općina Trnovo je imala približno 7.000 stanovnika prije rata vođenog od 1992. do 1995. godine, dok sada približno 5.000 ljudi živi na obje strane etnički podijeljenog sela. Projekt je, zasad, planiran samo za područje Federacije Bosne i Hercegovine. Ipak, očigledno je da bi oba entiteta i cijela zemlja mogli imati beneficije od ovog projekta.

Lokalno stanovništvo, iako ne pretjerano raspoloženo za razgovor, se uglavnom nada da će svi imati koristi od arapskih investicija.

NADAJU SE POSLU. Dok čeka autobus na stanici u srpskom dijelu Trnova, jedna žena, koja se predstavila kao Rada, kaže da se nada da će njeni prijatelji i komšije dobiti priliku da nađu posao u novom turističkom gradu. “Ja radim u prodavnici u Sarajevu, ali se nadam da će i njima trebati prodavači kako bih mogla aplicirati. Nemam ništa protiv bolje zarade”, kaže ona. Ona, također, kaže da se ne plaši Arapa dok god imaju dobre odnose s lokalnim stanovništvom i dok su spremni investirati.

Većina u dijelu Trnova koji je u Federaciji BiH očekuje da će novi grad ponuditi mnogo prilike za posao za lokalno stanovništvo, bez obzira na nacionalnost.

“Najmanje 10.000 ljudi će naći posao u Buroj Ozoneu. Ono što smo dogovorili ima cilj ojačati ekonomiju ove zemlje, jer će samo lokalne kompanije biti angažove, a svi materijali bit će domaći”, kaže načelnik Trnova Ibro Berilo.

Profit od prihoda trebao bi se dijeliti u omjeru 70:30 između investitora i općine. Berilo naglašava da “neće samo muslimanski dio sela profitirati”, jer je namjera da se grad proširi na cijelu teritoriju, bez obzira na administrativne ili etničke granice.

Ne samo ljudi iz Trnova, nego iz cijelog Kantona Sarajevo, prema riječima Berila, sretni su vidjeti početak projekta, sretni su vidjeti konkretan početak akcije. Za njih to još izgleda kao bajka u zemlji gdje više od 45 posto nezaposleno, od približno četiri miliona stanovnika.

PROBLEMI SA VODOM? Dok su arapski investitori tražili lijepe prirodne predjele, bogate vodom i visokom koncentracijom kisika – mjestom na koje se za kratko vrijeme može pobjeći od vrelog arapskog vremena – ljudi u Sarajevu su zabrinuti zbog problema s vodom koji bi se mogao pojaviti, jer je jedan od važnih izvora tog prirodnog resursa ispod planine u neposrednoj blizini budućeg gradilišta. Načelnik Berilo garantuje da će svi “izvori vode i rezervoari biti pod strogom kontrolom i neće biti u opasnosti od projekta Buroj Ozone u budućnosti”.

TrnovoUgovorFinalni ugovor potpisan je u Sarajevu. Početak gradnje očekuje su u aprilu 2016. godine

Mješavina modernog i tradicionalnog – klasične zgrade trebaju činiti grad u obliku slova U kako bi se stapato sa okolnim brdima i šumom. Očekuje se da će se izgradnja Buroj Ozone grada okončati u narednih osam do deset godina.

Ali, zbog čega Trnovo? Selo koje se pamti po tome što je bilo jedno od najnerazvijenijih mjesta u državi prije rata?

Ibro Berilo pojašnjava kako su arapski biznismeni proveli mjesec u Bosni i Hercegovini tragajući za potencijalnim mjestom za turističko odmaralište. “Tridesetog dana došli su u Trnovo. Zaustavili su se, pogledali, udahnuli i rekli da je ovo džennet (raj)”.

Novi arapski raj ili oaza u Bosni i Hercegovini – kako god, to bi moglo značiti najveću stranu investiciju ikada.

Prema statistikama Centralne banke Bosne i Hercegovine i Agencije za unapređenje stranih investicija zemlje Golfskog zaliva do sada nisu bile na listi deset najvećih investitora u Bosni i Hercegovini. Poslije rata, najviše investicija u zemlju stiglo je iz Austrije, Srbije, Hrvatske, Rusije, Slovenije, Njemačke, Švicarske, Holandije, Velike Britanije i Luksemburga.

Neke promjene već se mogu primijetiti, kao što je povećanje broja turista iz Dubaija, koji su čuli o Bosni i o Sarajevu i pokazuju sve više interesa za ponudu ove balkanske zemlje.
Strani investitori, međutim, i dalje su skeptični kada je u pitanju investiranje u Bosnu i Hercegovinu, zbog nestabilne političke situacije, visoke stope korupcije, ali, prije svega, zbog spore i skupe birokratije. Ali sada, mnogi se nadaju da će Buroj Ozone konačno probiti led.

Read More

STRAŠAN UDARAC ZA BAŽDAREVIĆA: Ne želim da igram za Bosnu i Hercegovinu…

Sjajan start sezone slavnog holandskog kluba je opet aktuelizovao i priču o reprezentativnoj budućnosti Marka Vejinovića.

Naime, Marko Vejinović ima holandski i srpski pasoš, i zbog toga se čak tri reprezentacije otimaju za njega.


Vejinović je srpskog porijekla, rođen je u Holandiji, a priliku da debituje za Srbiju mogao je da dobije od Dica Advocata, ali to se nikada nije desilo.

Pošto je Holandija ispala već u grupnoj fazi, mnogo se spominje da bi bio on taj igrač koji bi mogao da poveže reprezentaciju Holandije, ali tu je i naša reprezentacija BiH koja želi da ovaj igrač zaigra, jer Mehmed Baždarević smatra da je on idealna zamjena za Misimovića.

No, sve su prilike da će najprije nastupiti za Holandiju, jer je selektor reprezentacije Deni Blind povukao prvi potez i nedavno posmatrao meč Feyenoorda i potencijalne reprezentativce, a među njima je i Vejinović.

Read More

Pjesma koju je Mile Kitić zaboravio. Denis Kadrić još jednom oduševio, ali i oživio ovu pjesmu. (VIDEO)

Denis Kadrić je automehaničar iz Velenja u Sloveniji. Ima 28 godina i već se takmičio u “Zvezdama Granda”. Pored muzike, bavi se fitnesom, vozi bicikl, a slobodno vreme provodi sa suprugom u prirodi ili sa društvom u diskoteci. 

Kaže da najviše ceni iskrenost i trudi se da uvek bude u dobrim odnosima sa svima. Mana mu je što previse veruje ljudima, pa se često razočara.
Muzički uzori su mu Šaban Šaulić i Šerif Konjević koje obožava zbog originalnosti i dobrih pesama.

Read More

OTKRIVENO: Evo zašto je Zlatan Ibrahimović odbio BiH… Iznenadit će vas istina…

Reprezentacija BiH je, bez obzira na početak kvalifikacije za Euro, jedna od najboljih evropskih i svjetskih reprezentacija.

Put stvaranja naše reprezentacije je počeo već nakon početka agresije, a prvi veliki korak je napravljen prije nešto više od 19 godina u Tirani, protiv reprezentacije Albanije.


Pomenuti susret je odigran 30. novembra 1995. godine, a reprezentacija BiH, predvođena selektorom Fuadom Muzurovićem, poražena je rezultatom 2:0.

Muzurović je u razgovoru za Source.ba portal evocirao uspomene na pomenuti susret, koji je otvorio vrata našoj reprezentaciji za učešće u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Francuskoj 1998. godine.

Prvu utakmicu smo odigrali protiv Grčke. U Kalamati smo poraženi, a prvu nominalno domaću utakmicu smo igrali u Bolonji protiv Hrvatske.

„Doživjeli smo sasvim normalan jedan poraz, ali bila je izvanredna igra, pogotovo u prvom poluvremenu, kada je mladi Salihamidžić postigao taj historijski gol za izjednačenje 1:1, a u finišu smo primili taj drugi gol. Drugo poluvrijeme je već bilo nešto što je rutinski odradila reprezentacija Hrvatske, koja je bila izuzetno jaka“, ispričao je Muzurović za Source.ba portal.

U novembru 1996. godine smo zaradili mogućnost da domaće utakmice igramo u našoj domovini. Ulaznica je bila organizacija prijateljske utakmice protiv Italije, u kojoj smo na punom Koševu slavili sa 2:1. Nešto više od mjesec dana kasnije smo igrali protiv velikog Brazila. Poraženi smo golom Ronalda, a upravo su njegov dres najviše željeli naši reprezentativci.

U aprilu 97. smo dočekali tu prvu domaću kvalifikacijsku utakmicu i to protiv Grčke.

„Odigrali smo jednu izvanrednu utakmicu i bio je stadion pun i jedno fanatično navijanje. Kiša je padala sve vrijeme i po završetku utakmice izgubili smo 1:0. Jedan fatalan udarac s bočne strane Dedić je loše procijenio, mislio je da ide na centaršut, međutim bio je upozoren da taj igrač nikada nije centrirao, da isključivo šutira po golu“, prisjeća se Muzurović.

Pala je zatim velika Danska rezultatom 3:0, pa je uslijedila još jedna koju Fuad Muzurović naročito pamti.

„Jedna utakmica, hajde da kažemo sama završnica, protiv Hrvatske u Zagrebu, gdje se rezultat lomio. Jednostavno, Hrvatska nije smjela ni frtalj boda izgubiti. Međutim, u jednom periodu mi smo vodili, onda je Hrvatska povela, pa smo mi izjednačili i s tim rezultatom Hrvatska ne ide dalje. Normalno da se očekivao i rezultat zadnjeg kola Danske u Grčkoj, ali sa rezultatom 3:2, ja sam dobar prijatelj sa Ćirom Blaževićem...vjerujte da i dan danas on kaže: 'Nekad mi u snu izađe ona šansa Baljićeva kod stanja 2:2, kad je fulio preko gola sa 11 metara'“, priča Muzurović.

Na Mundijal u Francusku nismo otišli, kvalifikacije za Euro smo loše započeli pod vodstvom Džemaludina Mušovića, a ni Faruk Hadžibegić nije uspio uspješno okončati taj ciklus. Porazi od Škotske ili Češke nisu ono što je Hadžibegiću najteže palo u tom mandatu.

On ističe da mu je teže bilo otići sa klupe, te danas vjeruje da je to bila velika greška. Hadžibegić je nešto kasnije preuzeo Betis, a selektorsku poziciju je prihvatio dotadašnji selektor mlade reprezentacije, Mišo Smajlović, koji nas je ponovo pokušao odvesti na Mundijal, ovaj put onaj u Japanu i Južnoj Koreji. Pamtimo iz tog perioda utakmicu protiv Španije na Koševu, u kojoj smo poraženi sa 2:1.

„To je možda bila i najbolja utakmica. Šteta što tu nismo napravili neki rezultat. Primili smo gol koji je postigao njihov igrač i više nikad taj gol neće postići, niti je postigao prije. Međutim, imali smo i mi svoje prilike i mogu reći da sudije u ono vrijeme nisu nas nimalo mazile i pazile. Mogao je on jedan jedanaesterac svirati protiv Španije, ali da je bilo za njih svirao bi, a pošto je za nas, to se olako pređe preko toga“, tvrdi Smajlović.

Mundijal je ostao nedosanjan san, taj i onaj naredni u Njemačkoj, kao i Euro od kojeg nas je dijelio jedan gol protiv Danske. Blaž Slišković je tada vodio reprezentaciju, kao i u dijelu kvalifikacija za Mundijal u Njemačkoj. Nakon njega se na klupu ponovo vratio Fuad Muzurović. Nedugo poslije je uslijedio period bojkota igrača, a i čuvena pobjeda protiv Norveške u Oslu u martu 2007.

Muzurović je u razgovoru za naš portal ispričao kako je privolio Zvjezdana Misimovića da ipak igra za reprezentaciju BiH, te konačno nagovoriti i Elvira Rahimića da zaigra za BiH. Pobijedili smo Norvešku, ali i Tursku. Pobjeda za sobom nije ostavila samo lijepe uspomene.

„Biće mi nejasne mnoge stvari vezano za ovu prvu utakmicu protiv Norveške. Izlazeći iz carinske zone i pasoške kontrole, prišla mi je Slavica Pecikoza da dam jedan intervju. Ja sam izlazeći odjednom čuo: 'Drži ga! Hvataj ga!'. Jednostavno je bila trka prema našim igračima. Tako da je bilo spašavanje jer ja kasnije, kada sam došao u autobus, oni su bili blijedi, nikakvi. Ganjali su ih po pisti zato što su došli da igraju za BiH. Meni je to bilo itekako čudno. Ne znam samo kako su dozvolili redari utakmice protiv Norveške da onoliko oružja uđe na igralište, kada je bio prekid od 45 minuta. Međutim, mi smo nastavili utakmicu i pobijedili smo“, priča Muzurović.

Naredni selektor, Ćiro Blažević, je također bio na korak do plasmana na veliko takmičenje. Te utakmice baraža za odlazak na Mundijal protiv Portugala su njemu ipak ostavile gorčinu u ustima.

„To je jedna enigma koja će sigurno kad-tad izaći na vidjelo. Većina mojih igrača su najmanje krivi što nismo otišli dalje jer neki su nas izdali. To će izaći u mojoj knjizi kad ja umrem“, izjavio je Ćiro Blažević za Source.ba portal.

Na Mundijal nas je uspio odvesti Safet Sušić. Ranije nismo uspijevali, iako smo imali igrače koji su imali kvalitet za najviše domete. Da su za BiH igrali svi oni koji su trebali, a nisu jer su igrali za susjedne zemlje, taj plasman bi sigurno došao mnogo ranije. Jednog dragulja nam nije uzela Srbija ili Hrvatska, ali jeste daleka Švedska – Zlatana Ibrahimovića.

„Možda sam komptetentan da odgovorim jer u to vrijeme ja sam bio selektor. Ja sam gledao utakmicu Danska – Slovenija. Sa svojim prijateljima koji su me itekako dočekali, čak štaviše su me vodili, jer oni imaju svoje prvenstvo, i gledao sam jednu utakmicu. Vjerujte mi, u svom tom periodu nikad niko nije pomenuo Ibrahimovića. Nije mi niko sugerisao niti bilo šta rekao. To je bilo '98. Da sam znao, vjerovatno bih stupio u kontakt“, ispričao je Muzurović.

Jedan od najboljih fudbalera koje je naša zemlja imala je Hasan Salihamidžić. Imao je Braco strašnu klupsku karijeru, ali mnogo je onih koji smatraju da u reprezentaciji nije bio dobar kao što je to, recimo, bio u Bayernu. Svoj stav na tu temu su za Source.ba portal prenijeli Fuad Muzurović i Faruk Hadžibegić, selektori koji su svojevremeno pozivali Bracu u reprezentaciju BiH.

Jedan je selektor 2007. godine u reprezentaciju uveo igrača koji je danas njen najbolji strijelac, a tada su ga poznavali samo uži krugovi bh. fudbalske javnosti.

„Jedan od tih sam i ja, zato što sam mu ja dodjeljivao medalju kada je na finalu Kupa BiH na Koševu protiv Slobode dao četiri gola. Tada sam u njemu uistinu vidio, tada ga je trenirao jedan dobar stručnjak, Amar Osim. Zagrlio sam ga i predao mu medalju“, priča Muzurović i dodaje da je poziv Džeki uputio odmah po imenovanju za selektora reprezentacije BiH.

Read More

OVO NE BI BRAT BRATU URADIO: Pogledajte kako je Turska spasila BiH od ekonomske propasti…

Bescarinski izvoz mesa u Tursku oživio je aerodrome u BiH, a podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je za samo prva četiri mjeseca ove godine ostvaren izvoz od 14 miliona KM dok je za cijelu 2014. godinu bio 20 miliona KM.

"Turske vlasti su, nakon prošlogodišnjih poplava u BiH, kao humanitarnu pomoć odobrili bescarinski uvoz mesa. Od tada izvoz vrtoglavo raste, a u prva četiri mjeseca ove godine, kada su mesari iz BiH uhvatili zalet, taj porast iznosio je 300 odsto u odnosu na isti period prošle godine", navodi se. 

Za sada je meso moguće izvoziti preko sarajevskog i banjalučkog aerodroma koji imaju dozvole od Vijeća ministara BiH i potrebnu tehničku opremu za utovar robe. Dnevno sa tim tovarom često idu i po dva aviona.

"Za naše preduzeće prevoz mesa je nova djelatnost sa novom vrstom robe. Mjesečni promet oscilira u vremenu i nije isti od mjeseca do mjeseca, ali je u prosjeku 3.500 tona", naveli su u Aerodromu Banjaluka.

Od početka kargo-letova izvršena su značajna ulaganja, kažu u ovom aerodromu, prije svega u novo kargo skladište, tako da finansijski efekti još nisu poznati, ali je ukupan posao pozitivan.

BiH će najvjerovatnije, kako je najavio ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, zatražiti od Turske povećanje ili potpuno ukidanje kvote za bescarinski izvoz mesa u ovu zemlju.

Mostarski i tuzlanski aerodromi čekaju od Vijeća ministara BiH odobrenje za poslove izvoza mesa.

Read More

NAKON FANTASTIČNOG PJEVANJA: Bosnaka žestoko oštećena u Zvezdama Granda…

Sanela Hasić (18) i Maryana Katić (16) ušle su u duel trećeg krug držeći se za ruke. Sanela je izabrala pesme „Ako treba mogu to“ i „Kao da vazduh sam“, dok se Maryana predstavila numerama „Nije ovo naše vreme“ i „Obećao si“. Odlukom stručnog žirija kandidatkinjesu bile izjednačene sa po 4 glasa.

Viki i Jelena Karleuša složile su se da su obe takmičarke bile fantastične: „Vi ste princeze ovog takmičenja, tako mlade, a već takvi pevači. Bravo devojke“.

Ana Bekuta dala je prednost Saneli uz komentar: „Zadivila si me, čist glas i predivno pevanje, bila si za koplje bolja od druge devojke, snažnije pevanje svakako“. Marija se nije složila sa Anom jer je smatrala da je Maryana pokazala mnogo više energije na sceni i veću snagu vokala. Rasprava je započela, a kakvi su bili komentari Šabana i Bosanca, kao i šta je odlučio produkcijski žiri pogledajte u videu.

Read More

DODIK: 'PODNOSIM OSTAVKU I PRESTAJEM SE BAVITI POLITIKOM...'

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će podnijeti ostavku i da se više neće baviti politikom ako opozicija na protestima okupi 40.000 ljudi, kako najavljuje.

"Evo im ponuda, pa neka se potrude da ih skupe", rekao je Dodik.


Dodik za "Euro Blic" kaže da vlast neće organizovati kontraprotest, već miting za Republiku Srpsku, ističući da je uvjeren da je podrška politici koju vodi danas najveća u RS.

"Taj miting nije protest, već miting podrške stabilnosti Republike Srpske. To je nešto sasvim drugo od onoga što oni hoće. Sve što rade, rade na štetu Republike Srpske", rekao je Dodik, ističući da vlast nema namjeru da izazove bilo kakve sukobe.

On je napomenuo da je to miting za Republiku Srpsku i da lično preduzima odgovornost za ljude koji dođu na miting koji on organizuje.

Dodik je optužio Savez za promjene da "svoju izdaju u Sarajevu" želi sakriti ovim protestima, i to tako što će je prikazati kao neku borbu za socijalna prava, dodajući da je ubijeđen da "politika Saveza za promjene nema podršku naroda".

On je naveo da sve ankete govore da se SDS "survao" na 11 posto podrške, te da je to partija koja je u parlament ušla sa 24 poslanika, a sada ima 18.

"SDS nije izdajnička partija, ali ovo što sada ima od rukovodstva potpuno je izdajnički. To je nešto što prepoznaju njihovi ljudi, inače ne bi izlazili iz kluba poslanika. U narednih mjesec dana će otići još troje", rekao je Dodik, ne želeći da iznosi njihova imena.

Dodik, koji je i predsjednik SNSD, kaže da će "počistiti" Savez za promjene na lokalnim izborima i da će održati impresivan miting podrške Republici Srpskoj.

"Znam da sam dosadio svojim protivnicima i da me ne mogu živog gledati, ali vjerujte da ja nisam sebi dosadio", poručio je Dodik.

Kada je riječ o referendumu o Danu Republike Srpske, Dodik kaže da će predložiti da referendum bude održan na dan lokalnih izbora.

"Pokušat ću još jednom da sazovem sastanak. Razgovarao sam sa srpskim članom Predsjedništva BiH Mladenom Ivanićem koji ima racionalan pristup da je taj referendum potreban", naveo je Dodik.

Odgovarajući na pitanje o odnosima unutar vladajuće koalicije, on je rekao da je lider DNS-a Marko Pavić bio u pravu kada je tražio ubrzavanje dogovora o kandidatima za opštine.

"Mislim da taj dogovor imamo. Ankete govore o dominantnoj većini koju imaju ove tri partije koje će podržati neke druge političke strukture i nevladine organizacije", naveo je Dodik, podsjećajući da je u Bijeljini pružena podrška Zlatku Maksimoviću za kojeg smatraju da može da odnese pobjedu.

On je naveo da je ostala jedino "bolna priča" o "Elektrodistribuciji" Pale i apelovao da bude izabran direktor iz DNS-a.

Odgovarajući na pitanje da li Republici Srpskoj prijeti kolaps, Dodik je rekao da je to laž koja traje i koja se mogla čuti i prije pet godina kada se govorilo da neće biti penzija i plata.

"Budžet je stabilan, plate i penzije nisu ugrožene, niti će biti", poručio je.

Govoreći o mogućnosti rekonstrukcije Vlade RS, Dodik je rekao da do toga neće doći.

"Vlada radi u teškim okolnostima i ograničena je izdajničkom politikom u Sarajevu jer njene inicijative teško prolaze. Važne ekonomske i fiskalne mjere su na nivou BiH, koje koče predstavnici Saveza za promjene", kaže Dodik.

Dodik tvrdi da se (ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH) Mirko Šarović nikada nije založio da Republika Srpska ima povoljniji položaj, navodeći da je "sramno da se čovjek koji je bio predsjednik RS i koji je iz toga izvukao određene benefite tako odnosi prema Republici Srpskoj".

Komentarišući rezultate izbora u Srbiji, Dodik je rekao da se očekivala velika pobjeda (lidera SNS-a) Aleksandra Vučića.

"Mogu svi da govore šta hoće, ali on je dobio podršku za svoju politiku, i to cijenim i podržavam jer je na najbolji mogući način verifikovano ono što je prethodnih godina radio. Zato je dobio potpuno povjerenje naroda da nastavi politiku koju vodi, a Vučićeva politika se doživljava kao narodna", kaže Dodik.

Read More

JAK ZEMLJOTRES POGODIO BALKAN: Slovenija i Hrvatska se tresle… Pogledajte šta je sa Bosnom…

Iako još uvijek nema informacija o šteti zemljotres u Sloveniji i Hrvatskoj danas uznemirio je građane.

Zemljotres jačine 4,1 stepena po Rihterovoj skali zabilježen je danas kod Brežica u Sloveniji u 15.02 sati, a osjetio se i na području Zagreba i okoline.

Potres magnitude 4,1 zabilježen je devet kilometara sjeveroistočno od Brežica na dubini od 10 kilometara, te se osjetio i na području Hrvatske a kako Facebook mrežom kruži ponajviše se osjetilo u Zagrebu.

I građani Bosne i Hercegovine, tačnije Tuzle prije nekoliko dana osjetili su zemljotres. 05.04.2016 nešto iza 23 sata Tuzlu je zaljuljao zemljotres navedeno je na web stranici Republičkog seizmološkog zavoda Beograd.

Kontaktirali smo i Centar za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda gdje nemaju informacija o ovom zemljotresu.

Kako navode iz srbijanskog seizmološkog zavoda, intenzitet potresa je bio 2 stepena po Rihteru, odnosno tri po Merkalijevoj skali.

Read More

(VIDEO) OVO BI MOGLO UNIŠTITI ČOVJEČANSTVO: Pogledajte kakvo oružje razvijaju Amerika, Izrael i Kina…

Postoji prijetnja od robota ubica. Nije riječ o naučnofantastičnom filmu, nego o stvarnom strahu od toga kako bi, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, mogli da izgledaju ratovi budućnosti. Aktivisti traže da se zabrani upotreba ubojnih uređaja koji mogu da djeluju bez ljudskog nadzora.
VIDEO:

  

Read More

VIDEO ŠOKIRAO BiH: VRAĆA SE ZIMA USRED APRILA? Opasno vrijeme očekuje se da nas pogodi od…

I dok područje jugoistoka Starog kontinenta ovih dana ima vrijeme koje je skoro pa ljetno, vikend bi mogao donijeti veliko zahlađenje!

Naime, kako govore trenutni prognostički modeli, u iduća 3 ili 4 dana trebalo bi se zadržati prilično vruće vrijeme iznad jugoistoka kontinenta, sa najvišim dnevnim temperaturama između 22 i 27°C.
VIDEO:
   
Međutim, lokalno je moguće izrazitije nevrijeme sa grmljavinama i olujnim vjetrom.

Pravi “povratak zime” sa padom temepratuira i do 15°C očekuje se od petka, zbog dolaska hladne vazdušne mase sa sjevera, kako je moguće vidjeti i u animaciji koja je objavljena na Fb stranici Severe Weather Europe.

Tada se očekuje jače pogoršanje vremena sa kišom, grmljavinom i jakim vjetrom.

Read More

SMANJENJEM VODOSTAJA NASRED JEZERA IZVIRIO MINARE: Pogledajte šta se dogodilo ranije ..

Smanjenje vodostaja brane Deriner na istoimenoj hidroelektrani u gradu Artvinu na krajnjem sjeveroistoku Turske stvorilo je nesvakidašnji i veoma zanimljiv prizor minareta koja viri iz jezera, a riječ je o džamiji koja je, zajedno sa selom Narlik, potopljena krajem 2012. godine kada je brana napunjena vodom, javlja Anadolu Agency (AA).

Izgradnja brane Deriner u kanjonu rijeke Ćorum započeta je 1988. godine, a punjenje vodom otvoreno je svečanošću upriličenom 12. 12. 2012. godine.

Riječ je o najvećoj nasipnoj brani u Tursko i šestoj u svijetu, čiji je nasip visok 249 metara. Branom je potopljeno nekoliko manjih sela, među kojima i pomenuto selo Narlik.

Maksimalna radna dubina brane je 392, a minimalna dubina je 348 metara. Vodostaj posljednjih dana iznosi 361 metar, što je iznad površine vode ostavilo nekoliko metara minareta potopljene džamije i dodatno pobudilo nostalgiju mještana nekada mirnog sela Narli.

Bivši mještanim sela Narli Muhlis Comert (68), koji sada živi u obližnjem gradiću Yusufeli, je u razgovoru sa novinarom AA istakao da su mještani Narlija emotivno vezani za svoj kraj i da ih je minaret na vodi dodatno podsjetio na sve lijepo što su imali u selu koje je potopljeno.

"Naše kuće. Džamije i mezarluci ostali su pod vodom. Ovo je veoma emotivan trenutak za nas. Snimcima želimo ovjekovječiti slike našeg minareta nasred jezera brane", kazao je Comert.

Read More

RUSIJA U STRAHU: Putin u panici… Pogledajte kavo oružje Turska dobija od Amerike…

Cavusoglu kazao kako će Turska dobiti HIMARS u maju i kako se nada da će taj raketni sistem pomoći umjerenoj sirijskoj opoziciji.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu potvrdio je da će ta zemlja od Sjedinjenih Američkih Država dobiti raketni sistem HIMARS, raketni bacač instaliran na vojno vozilo, te da će biti poslan na tursko-sirijsku granicu radi borbe protiv grupe Islamska država Irak I Levant (ISIL), prenosi Daily Sabah.


Cavusoglu je kazao kako će Turska dobiti HIMARS u maju i kako se nada da će taj raketni sistem pomoći umjerenoj sirijskoj opoziciji.

“Naš prioritet je očistiti 98 kilometara prostora kod Manbija. Tu teritoriju zauzeo je ISIL. Kada to uradimo, to će postati sigurna zona. Nedavno su Barack Obama i Angela Merkel kazali da su protiv sigurnih zona u Siriji i mi slično mislimo. Zapad smatra da zna sve i Evropa stalno ponavlja tu grešku. Sve što smo mi rekli šta će se desiti u Siriji i desilo se”, istakao je ministar.

Više vojnika za borbu protiv ISIL-a

Kazao je kako sukobi u Siriji moraju prestati da bi se u tu zemlju poslalo još vojnika koji bi se borili protiv ISIL-a.

“Moramo podržavati umjerenu opoziciju. Američki sistem HIMARS ima domet 90 kilometara. Dogovorili smo se sa SAD-om o preuzimanju regije Manbij. Njenim oslobađanjem i podrškom umjerenoj opoziciji bili bismo u mogućnosti u Siriju poslati još vojnika u borbu protiv ISIL-a”, izjavio je Cavusoglu.

Na upit novinara jesu li tačne tvrdnje da SAD ima direktan kontakt s Radničkom partijom Kurdistana (PKK), Cavusoglu je kazao da to moraju pitati čelnike te zemlje.

Read More